Zahvaljujemo se gospođi Emily Vargas-Barón, direktorici Instituta za rekonstrukciju i međunarodnu bezbjednost kroz obrazovanje (RISE Institut), koja nam je pomogla pri izradi programa integriranih centara ranog dječijeg rasta i razvoja u Bosni i Hercegovini.
Posebno smo zahvalni gospođi Elviri Sánchez-Igual menadžerici za komunikaciju iz Svjetskog udruženja edukatora za rano djetinjstvo (AMEI-WAECE), koja je odobrila prevod ovog materijala iz projekta "Učimo živjeti zajedno u miru, od ranog djetinjstva" i njegovo korištenje u integriranim centrima ranog dječijeg rasta i razvoja za roditelje i djecu u BiH.

Prevod i štampu materijala omogućio UNICEF

                              

MATERIJAL ZA NASTAVNIKE:
AKTIVNOSTI SA DJECOM

 

Veoma je bitno da i vaspitači i roditelji uče dječake i djevojčice od malih nogu da vole i poštuju svijet prirode i da se ponašaju u skladu s tim osjećanjima, doprinoseći brizi prema prirodi i njenom očuvanju. Ovi pojmovi su u tijesnoj vezi sa pojmom mira, koji, između ostaloga, podrazumijeva i očuvan svijet prirode.

Kako bi se to postiglo, neophodno je obogatiti dječja iskustva. Iz tog razloga, prilikom planiranja aktivnosti namijenjenih podučavanju ljubavi prema prirodi, pokušaćemo djeci da omogućimo da ostvare što direktniji kontakt sa analiziranom pojavom, da je posmatraju, postavljaju pitanja i izražavaju svoje mišljenje o njoj.

Potrebno je veliko strpljenje za dječju radoznalost i pitanja o prirodnim pojavama, koje vaspitač(ica) može iskoristiti za promovisanje brige i ljubavi prema prirodi i podsticanje djece da u svakodnevnom životu djeluju na način koji odražava pozitivne stavove prema očuvanju životne sredine.

Mogu se organizovati različite aktivnosti u prirodi, npr. šetnje, izleti, posjete, posmatranja, rad u povrtnjaku ili bašti, briga o biljkama i malim životinjama i slično.

 

 

Aktivnost br. 1
"Živo biće"

Kratak pregled aktivnosti:

Ova aktivnost se sastoji od nekoliko dijelova: u prvom dijelu govorićemo o tome da u prirodi, u svijetu u kom živimo postoje živa bića (živa priroda) i neživa bića (neživa priroda) i objasnićemo njihove osobine i obilježja. U drugom dijelu objasnićemo neke osobine biljaka kao živih bića i zašto je neophodno da i volimo i brinemo o njima. U trećem dijelu objasnićemo neke osobine životinja kao živih bića i zašto je neophodno da ih volimo i brinemo o njima. Četvrti dio se sastoji od poučne igre u kojoj djeca razvrstavaju slike u dvije grupe: živa priroda i neživa priroda.    

Cilj:

  1. Razviti kod djece znanje o svijetu prirode i potrebi da je volimo i da vodimo brigu o njenom očuvanju.
  2. Unaprijediti pozitivna emotivna iskustva djece u njihovom odnosu sa svijetom prirode.

Procedure:

  1. Objašnjenje
  2. Posmatranje
  3. Razgovor

Potrebni materijal:

Slike ili fotografije, filmovi i video kasete koji govore o životinjama i biljkama.

Prirodne biljke ili njihovi dijelovi kao što su: lišće, grane, sjemenke. Neke domaće male životinje kao što su: kuče, pile, ptičica, hrčak i slično.  

Kamen ili komad stijene ili bilo koji primjer nežive prirode.

Prvi dio

Vaspitač(ica) će djeci objasniti da je priroda koja nas okružuje predivna: rijeke i jezera, planine, biljke sa svojim mirisnim plodovima i divnim cvijećem, naši dragi lijepi kućni ljubimci koji nas uveseljavaju i uopšte životinje koje nas prehranjuju i biljke koje nam pružaju hlad, svoje plodove i čist vazduh koji udišemo i tako nam omogućavaju da živimo. (Vaspitač(ica) može pokazati sliku ili fotografiju ili kratak film).

Priroda koja nas okružuje je sastavljena od živih bića – biljaka i životinja, koje su žive. Nazivamo ih živim bićima zato što se rađaju, rastu, dišu, hrane se i razmnožavaju se (imaju mlade; pokazati sliku neke životinje sa mladunčetom). Ljudi su takođe živa bića.

Takođe smo okruženi neživom prirodom koja se sastoji od stvari koje nemaju život: ne rađaju se, ne rastu i ne razvijaju se, npr. stijene, tlo, planine, pijesak, more itd. (pokazati sliku ili pravi kamen i slično).

Neophodno je voljeti prirodu svijeta u kojem živimo i brinuti o njoj zato što nas ona prehranjuje, daje nam vazduh koji udišemo, odjeću i obuću koju nosimo itd.

Drugi dio

Vaspitač(ica) postavlja niz pitanja djeci u grupi:

Šta su biljke?
Imate li biljke kod kuće?
Znate li kako treba da se brinete o njima?
Da li ih volite?
Da li ste ih ikada hranili?

Nakon što djeca odgovore na ova pitanja, vaspitač(ica) će im objasniti neke osnovne karakteristike biljaka i govoriće im o potrebi da ih volimo i da brinemo o njima kako ne bi uginule, npr:

Biljke ne moraju da traže hranu kao životinje. Njima je samo potrebna sunčeva energija, voda i kiseonik i one same sebi stvaraju hranu. Biljke su jedina živa bića koja mogu stvarati sopstvenu hranu! (Pokazati sliku). Njima ne treba davati hranu svaki dan; samo je dovoljno da ih zasadite u zemlju i da ih povremeno zalijevate.

Da li ste znali da biljke takođe dišu?

Zato je potrebno da očistimo listove na biljkama koje imamo kod kuće ili u vrtiću kako bi biljke lakše disale (vaspitač(ica) može pokazati granu sa listovima). Kao i druga živa bića, biljke se razmnožavaju i stvaraju nove biljke. Kad sjeme proklija i biljka je još uvijek mala, potrebno je brinuti o njoj kao o bebi kako bi mogla da raste i zdravo se razvija.   

Da li znate zašto biljke obolijevaju i umiru?

Zbog nebrige. Ako vidite da su uvenule, zalijte ih jer su žalosne što nemaju vode. Ako vidite da biljka na svojim listovima ima crne ili bijele pjege, to znači da sigurno ima parazite, recite to svojoj majci ili vaspitaču/vaspitačici, oni će sigurno znati kako da izliječe biljku, ili nazovite doktora za biljke koji se zove fito-ljekar i koji zna pomoću kojih lijekova da izliječi biljku. Nikad nemojte loše postupati prema biljkama tako što ćete kidati ili trgati njihove listove ili stabljike zato što će biljka uginuti.   

Postoje razne vrste biljaka, razlikuju se po obliku i veličini i boji listova, po debljini i veličini stabljika, po korjenju koje prodire duboko u zemlju ili se širi bliže površini, neke biljke su široke i teške, druge su tanke i male itd. Neko drveće ima cvijeće i plodove, neko nema. (Sve ovo može da se objasni uz pokazivanje slika, biljaka ili dijelova biljaka).

Treći dio

Vaspitač(ica) na početku postavlja pitanje: Šta su životinje? i daje djeci mogućnost da kažu šta znaju o životinjama.  

Nakon toga, vaspitač(ica) objašnjava da su životinje, isto kao i biljke, živa bića zato što se rađaju, rastu, dišu, hrane se i razmnožavaju. (Pokazati sliku, fotografiju ili film o životinjama). Neke su životinje toliko male da ih ne možemo odmah uočiti; neke druge, međutim, mogu narasti i biti ogromne. Plavetni kit je najveća životinja.  

Za razliku od biljaka, životinje moraju tražiti sebi hranu u sredini koja ih okružuje. Takođe se razlikuju od biljaka po sposobnosti kretanja – skoro sve životinje se mogu kretati. Generalno, sve životinje se moraju kretati kako bi nabavile hranu, pronašle drugu jedinku za parenje, razmnožavale se i pobjegle od grabežljivaca (tj. drugih, većih i surovijih životinja koje ih love i hrane se njima). 

Imate li vi životinje kod kuće?
Da li brinete o njima?
Da li ih volite?
Kako brinete o njima?
Da li znate da se životinje razbolijevaju i ugibaju ako ih ne volite i ne brinete o njima?

Životinje je potrebno hraniti, postupati prema njima sa ljubavlju, ne treba ih iskorištavati, a kada se razbole treba ih odvesti kod veterinara.  

Sigurno poznajete mnoge vrste životinja i možda i sami imate nekog kućnog ljubimca kod kuće. Psi, mačke, papagaji, kornjačice ili hrčci su neke od životinja koje možete držati kod kuće (ako je moguće, donesite nekog kućnog ljubimca). 

Životinje mogu imati krzno, perje ili krljušt. (Pokažite sliku ili fotografije ili pokažite pravu životinjicu). Neke se kreću po tlu (navedite primjer), a neke lete kao, na primjer, ptice. Neke su četvoronožne, a neke dvonožne (navedite primjere).

Životinje mogu živjeti skoro bilo gdje: neke žive na tlu, neke plivaju u vodi – jezerima, rijekama ili slanim morima i okeanima, neke pak lete. (Pokažite sliku ili fotografije). 

Četvrti dio

Igra razvrstavanja karakteristika živih bića i neživih stvari.

Cilj:

  1. Da djeca vrše razvrstavanje prema sljedećim kriterijumima:

Grupa živih bića
Grupa neživih stvari

Aktivnost se može organizovati na sljedeći način:

Djeca najprije razvrstavaju tako što u odgovarajuće korpice ubacuju slike živih bića i neživih stvari, jednu po jednu. Kad im vaspitač(ica) da znak, djeca vade po jednu sliku iz desne ili lijeve korpice i odgovaraju na postavljeno pitanje. Vaspitač(ica) će svakom djetetu postaviti po jedno pitanje. 

Pitanja mogu da budu formulisana na sljedeći način:

Zašto si tu sliku stavio/stavila u tu korpicu?
Zašto misliš da je to živo biće?
Objasni zašto je to neživa stvar?
Kako brineš o svojim kućnim ljubimcima?
Da li brineš o biljkama?
Kako sve možemo da brinemo o biljkama?
Zašto moramo brinuti o biljkama?
Zašto moramo voditi brigu o životinjama?
Moramo li voljeti životinje? Zašto?
Moramo li voljeti biljke? Zašto?
Da li ti voliš svoje biljke i životinje i vodiš brigu o njima? Zašto?
Gdje ta životinja živi?
Čime je pokriveno tijelo te životinje?
Da li je biljkama potrebna hrana?
Reci mi nešto o biljkama.
Reci mi nešto o životinjama.

Razvoj

Djeca će dobiti 10 izmiješanih sličica na kojima je nacrtano sljedeće:

Slon, pas, biljka, neka druga biljka, mačka, stijena, vrećica pijeska, puž, planina, rijeka.  

Vaspitač(ica) objašnjava aktivnost:

Morate razvrstati sličice u dvije korpice: sličice živih bića ćete ubaciti u desnu korpicu, a sličice neživih bića u lijevu korpicu, a zatim ćete odgovarati na pitanja. Pravila igre su sljedeća: pobjeđuju ona djeca koja uspješno ubace svih 10 sličica i ispravno odgovore na pitanja koje postavi vaspitač(ica).

Nakon igre, vaspitač(ica) čestita pobjednicima i daje im sliku ili neki simbolični poklon, a ostaloj djeci čestita na trudu, kako bi sva djeca bila stimulisana. Vaspitač(ica) na kraju ističe da djeca moraju da vole prirodu i vode brigu o njoj.

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA

Opservirano ponašanje

Da

Ne

Napomene

Svojim odgovorima pokazuju da razumiju potrebu da vole prirodu u brinu o njoj.

 

 

 

Bila im je potrebna pomoć da razumiju potrebu da vole prirodu i brinu o njoj.

 

 

 

Ispravno su razvrstali sličice po zadatim kriterijumima.

 

 

 

Bila im je potrebna pomoć u razvrstavanju.

 

 

 

Uspješno razlikuju osnovne karakteristike živih bića i neživih stvari.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Aktivnost br. 2
"Istražujmo prirodu"

Kratak pregled aktivnosti:

Izraditi malo klijalište koje može biti staklena posuda ili kutija napunjena zemljom; zasijati sjemenke u vlažnu vatu (ako je u pitanju staklena posuda) ili u zemlju (ako je u pitanju drvena kutija), djeca će brinuti o sjemenkama i zalijevaće ih. Kada sjeme proklija, djeca će posmatrati i provjeravati kako biljke rastu i na kraju će sa vaspitačicom razgovarati o onome što su primijetila.

Cilj:

  1. Razviti kod djece znanje o tome kako se rađaju i rastu biljke.

Procedure:

  1. Eksperimenti
  2. Posmatranje
  3. Razgovor  

Potrebni materijal:

Drvena kutija sa zemljom ili staklena posuda sa vatom, sjemenke neke biljke koje se mogu posaditi u godišnjem dobu u kojem će se odvijati eksperiment.  

Prvi dio

Pripremiti klijalište i zasaditi sjemenke. Vaspitač(ica) će razgovarati sa djecom o tome šta rade i zašto, kao i o brizi prema sjemenkama kako bi sjeme proklijalo i nakon nekoliko dana se rodila mala biljka koju treba zalijevati i plijeviti korov oko nje. Vaspitač(ica) će reći djeci da su ona zadužena da brinu o sjemenkama kako bi iz njih izrasle biljke, da se to kaže da su sjemenke "proklijale" i da to znači da su se biljke "rodile" i da će, kad proklijaju, biljke rasti u skladu sa brigom koju im posvetimo. Takođe će podsjetiti djecu na sve što su ranije govorili u vezi sa živim bićima.    

Drugi dio

Djeca će brinuti o klijalištu, zalijevaće ga po potrebi i posmatraće ga. Vaspitač(ica) će ih voditi kroz proces posmatranja s ciljem da djeca vide klijanje sjemena i da provjeravaju kako biljka raste i napreduje.

Uz pomoć ovog eksperimenta, vaspitač(ica) će djeci pokazati zašto biljke spadaju u živa bića.

Treći dio

Razgovor u kom djeca iznose svoja zapažanja u vezi sa klijalištem i eksperimentom.  

Zašto su biljke živa bića?
Kako se biljke rađaju?
Šta se dešava kada brinemo o biljkama?
Kako treba da brinemo o biljkama?

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA

Opservirano ponašanje

Da

Ne

Napomene

Odgovorili su ispravno i samostalno na pitanja o rađanju i rastu biljaka.

 

 

 

Odgovorili su ispravno i samostalno na pitanje zašto biljke spadaju u živa bića.

 

 

 

Bila im je potrebna pomoć da odgovore na pitanja.

 

 

 

Zajedno su brinuli o klijalištu.

 

 

 

Razumjeli su vezu između brige o biljci i njezinog rasta.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Aktivnost br. 3
"Zašto moramo voditi računa o prirodi?"

Kratak pregled aktivnosti:

U ovoj aktivnosti će se govoriti o korisnosti životinja i biljaka i potrebi da brinemo o njima. Na kraju će djeca uraditi jedan eksperiment u kojem će vidjeti šta se dešava sa biljkom o kojoj niko ne brine.  

Cilj:

  1. Razviti kod djece osjećanje brižnosti prema biljkama i životinjama.

Procedure:

  1. Razgovor
  2. Posmatranje
  3. Praktične radnje
  4. Objašnjavanje  

Potrebni materijal:

Slike različitih ljekovitih i aromatičnih biljaka, drveća, komada drveta, namještaja, papira, sjemenki kakaa, čokolade.  

Takođe slike goveda, proizvoda od goveđe kože, mlijeka i mliječnih proizvoda kao što su maslac, sir i slično, zatim slike lisice, krznene bunde i slično.  

Prvi dio

Vaspitač(ica) na početku ove aktivnosti pita djecu:

Zašto moramo brinuti o biljkama?
Zašto moramo brinuti o životinjama?

Nakon toga će im objasniti koje koristi ljudi imaju od biljaka.  

"Biljke se koriste za mnoge stvari. Njihove sjemenke, plodovi, lišće, stabljike i korjenje predstavljaju osnovne prehrambene namirnice". (Vaspitač(ica) pokazuje slike korisnih ljekovitih i začinskih biljaka).  

"Koliko prehrambenih namirnica u ljudskoj ishrani je biljnog porijekla? Svo voće i povrće su dijelovi nekih biljaka. Čokolada se, na primjer, dobija od plodova kakaovca. Od sjemenki određenih biljaka se izrađuje jestivo ulje. Ostale biljke koje se još nazivaju aromatične biljke daju jelu boju, aromu i miris. Biber, origano, majčina dušica, šafran, cimet, nana i vanila su samo neke od aromatičnih biljaka koje se često koriste, a koje se još zovu začini. Sjemenke žitarica kao što su pirinač, pšenica i slično. Drvo služi za izradu namještaja, ukrasa, papira i kuća. Pamuk se koristi u proizvodnji odjeće. Biljke takođe služe kao ukras u našim parkovima, dvorištima i kućama.     

Od mnogih biljaka se dobijaju lijekovi. Biljke su nam takođe ostavila fosilna goriva kao što su ugalj i nafta od kojih dobijamo potrebnu energiju. Pored toga, biljke u atmosferu ispuštaju kiseonik; stoga one predstavljaju glavnu fabriku kiseonika koja omogućuje život svim živim bićima na Zemlji."

Drugi dio

Vaspitač(ica) na početku postavlja djeci pitanje: Da li znate koje sve koristi čovjek ima od životinja? Nakon što djeca iznesu svoja mišljenja, vaspitač(ica) dodaje sljedeće:

Koža nekih životinja služi za izradu toplih kaputa koji su veoma korisni zimi kad je hladno, npr. lisica ima veoma lijepo krzno. Takođe, od kože nekih životinja proizvodi se obuća, torbice koje nose naše majke, novčanici u kojima naši očevi nose novac, torbe za školu itd. (Vaspitač(ica) pokazuje slike lisice i bunde napravljene od lisičjeg krzna, obuće, torbica i slično).

Od životinja takođe dobijamo meso koje je bogato bjelančevinama, a one nam pomažu da zdravo rastemo i budemo snažni. Riblje meso, na primjer, je veoma zdravo i ukusno. (Slike goveda, riba, peradi).  

Životinje nam takođe daju mlijeko koje pijemo od malih nogu kako bi nam se pravilno razvijale kosti i zubi i kako bismo zdravo rasli i jednog dana postali odlični sportisti. Životinje koje nam daju mlijeko su krave i koze.  

Od mlijeka ovih životinja pravimo sir i maslac koji jedemo sa hljebom i kolačima. (Pokazati slike goveda, mlijeka, sira i maslaca).

Životinje su dio sredine u kojoj živimo i pomažu nam u njezinom očuvanju: neke životinje se hrane insektima koji su opasni za ljudsko zdravlje, npr. patke se hrane muvama i komarcima. 

Zbog svega ovoga kao i zbog toga što sva živa bića traže ljubav i brigu moramo brinuti o životinjama. I ljudi, na primjer, koji su takođe živa bića, umiru ako nisu voljeni i ako niko o njima ne vodi brigu.  

Treći dio

Ovaj dio aktivnosti se sastoji od jednostavnog eksperimenta. Vaspitač(ica) objašnjava kako se vrši ovaj eksperiment:

Uzećemo dvije saksije sa zasađenim biljkama. Jednu biljku ćemo staviti na mjesto gdje ima dovoljno sunčeve svjetlosti i svakog dana ćemo je zalijevati. Drugu biljku ćemo staviti u ormar gdje neće dobijati sunčevu svjetlost niti ćemo je zalijevati. Kako bi pokazala da će biljka o kojoj djeca brinu ostati živa, vaspitačica mora odabrati malenu i snažnu biljku sa lišćem.  

Narednih dana djeca posmatraju kako biljka o kojoj brinu postaje sve ljepša i kako lišće biljke koju ne zalijevaju i koja ne dobija sunčevu svjetlost polako žuti i ona naposlijetku vene.

Vaspitač kasnije postavlja pitanja djeci kako bi saznao do kojih su zaključaka došla nakon ovog jednostavnog eksperimenta:

Zašto je uginula biljka koja je bila zatvorena u ormar?
Kako moramo da brinemo o biljkama?
Šta će se desiti sa malom životinjom ako ne brinemo o njoj i ako je ne volimo?
Kako moramo da brinemo o životinjama?
Zašto moramo da brinemo o biljkama?
Zašto moramo da brinemo o životinjama?

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA

Opservirano ponašanje

Da

Ne

Napomene

Odgovorili su ispravno i samostalno na pitanja o tome kako treba voditi brigu o biljkama.

 

 

 

Odgovorili su ispravno i samostalno na pitanja o tome kako treba voditi brigu o životinjama.

 

 

 

U odgovorima i komentarima pokazali su emocije u vezi sa brigom o biljkama i životinjama.

 

 

 

Za vrijeme eksperimenta pokazali su pozitivne emocije prema brizi o živim bićima.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Aktivnost br. 4
"Susret sa prirodom"

Kratak pregled aktivnosti:

Ova aktivnost se sastoji od posjete zoološkom vrtu tokom koje će djeca vršiti ciljano posmatranje i sakupljati materijale iz prirode. Nakon toga će djeca ispričati šta su vidjela i izrađivaće ukrase od prikupljenih materijala.

Cilj:

  1. Razviti kod djece iskustva o osobinama biljaka i životinja i o brizi i očuvanju istih.

Procedure:

  1. Izlet
  2. Posmatranje
  3. Razgovor
  4. Praktične radnje

Potrebni materijal:

Korpice za materijal sakupljen u prirodi, papir, ljepilo, tempere, slikarske četkice, foto-aparati ili video-kamere.

Razvoj aktivnosti: Prvi dio

Vaspitači(ica) će reći djeci gdje idu na izlet i objasniće da je cilj posjete zoološkom vrtu da posmatraju životinje, njihov izgled i način života te okruženje u kom žive.

Drugi dio

Izlet.

Vaspitač(ica) će djeci objasniti koje životinje će posmatrati, objasniće im da li su im tijela pokrivena krznom ili perjem, koliko nogu imaju, čime se hrane, gdje žive, kako se treba brinuti o njima itd.

Djeca će takođe posmatrati biljke koje se nalaze u parku kako bi utvrdila kakvi su im listovi, stabljike korjenje, da li imaju cvjetove itd.

Treći dio

Djeca će sakupljati kamenčiće, suvo lišće, grančice, sjemenke itd.

Četvrti dio

Po povratku s izleta djeca će sa vaspitačicom razgovarati o svojim zapažanjima i utiscima.  

Vaspitač(ica) će rezimirati ovaj razgovor i istaći će da su posmatrali živa bića tj. biljke i životinje, da ove biljke i životinje treba voljeti i o njima se brinuti kao i o maloj djeci, da zato ne treba da kidamo lišće ili stabljike malih biljaka niti da ih udaramo kada idemo u park ili baštu. Moramo brinuti o malim životinjama, hraniti ih, odvoditi ih veterinaru kada se razbole.    

Peti dio

Na bijelom papiru djeca će izrađivati likovne radove od sjemenki, suvog lišća i stabljika i ukrasiće ih bojama.

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA

Opservirano ponašanje

Da

Ne

Napomene

U prepričavanju doživljaja iz zoološkog vrta, djeca su pokazala da su aktivno posmatrala biljke i životinje tokom izleta.

 

 

 

Bila im je potrebna pomoć u prepričavanju svojih zapažanja iz zoološkog vrta.

 

 

 

Uspješno su uradili zadatke.

 

 

 

Uradili su zadatke uz pomoć vaspitačice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Aktivnost br. 5
"Moji kućni ljubimci"

Kratak pregled aktivnosti:

Djeca donose fotografije svojih kućnih ljubimaca, opisuju ih i objašnjavaju kako brinu o njima. Kasnije prave crteže svojih kućnih ljubimaca.

Cilj:

  1. Razviti kod djece emocije i osjećanja prema životinjama.

Procedure:

  1. Razgovor
  2. Posmatranje
  3. Objašnjenje

Potrebni materijal:

Fotografije kućnih ljubimaca, papir za crtanje i drvene bojice ili tempere i četkice.

Razvoj aktivnosti: Prvi dio

Djeca će pokazati fotografije koje su donijela i opisaće svoje ljubimce. Ako neko dijete nije moglo donijeti fotografiju, opisaće svog ljubimca na isti način.

Kako bi im pomogla da opišu svoje ljubimce, vaspitačica će djeci postaviti sljedeća pitanja:

Kako se zove tvoj kućni ljubimac?
Kako izgleda njegovo/njezino tijelo?
Gdje se kreće?

Ako neko dijete nema kućnog ljubimca, opisaće omiljenu plišanu igračku, tako da nijedno dijete ne bude izostavljeno iz aktivnosti.

Drugi dio

Kako brinete o svom ljubimcu?

Djeca će objasniti kako brinu o svom kućnom ljubimcu.

Treći dio

Djeca crtaju na temu: "Moji kućni ljubimci".

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA

Opservirano ponašanje

Da

Ne

Napomene

Ispravno su odgovorili na pitanja o osobinama svojih ljubimaca, pokazujući pri tom pozitive emocije (ljubav, nježnost itd.).

 

 

 

Samostalno su opisali kako brinu o svojim ljubimcima.

 

 

 

Bila im je potrebna pomoć da opišu karakteristike svojih ljubimaca.

 

 

 

Bila im je potrebna pomoć da opišu kako brinu o svojim ljubimcima.

 

 

 

Pokazali su ljubav i privrženost dok su opisivali kako brinu svojim ljubimcima.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Aktivnost br. 6
"Djeca rade u povrtnjaku"

Kratak pregled aktivnosti:

Ovo je zajednička aktivnost u povrtnjaku. Djeca će kasnije razgovarati o urađenom poslu.  

Cilj:

  1. Da djeca nauče praktične radnje kojima brinu o prirodi.

Procedure:

  1. Praktične radnje
  2. Razgovor

Potrebni materijal:

Alatke za rad u bašti: četke, grabljice, kantice za zalijevanje, šeširi za zaštitu od sunca, zaštitne rukavice.

Razvoj aktivnosti:

Prvi dio

Vaspitač(ica) će djeci objasniti šta treba da urade: da zaliju iznikle biljke i oplijevu korov.  

Drugi dio

Djeca idu u povrtnjak ili u kutak prirode u okviru vrtića i obavljaju različite aktivnosti prateći uputstva vaspitačice: zalijevaju, plijevu, okopavaju biljke i obavljaju ostale jednostavne radnje. Sve ove radnje obavljaju uz pomoć alatki igrački (kantica za zalijevanje, grabljice itd.)

Treći dio

Djeca će u grupi objasniti šta su radila i zašto je potrebno da se to radi.

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA

Opservirano ponašanje

Da

Ne

Napomene

Ispravno su uradili sve zadatke do kraja.

 

 

 

Bila im je potrebna znatna pomoć da urade zadatak, uglavnom da ga privedu kraju.

 

 

 

Pokazali su zadovoljstvo urađenim poslom.

 

 

 

Shvatili su korist obavljenog posla.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Aktivnost br. 7
Iskustvo od ključnog značaja za ocjenu bloka
"Vilinska šuma"

Kratak pregled aktivnosti:

U prvom dijelu, vaspitač(ica) priča priču "Vilinska šuma", u drugom dijelu postavlja djeci pitanja, a u trećem dijelu rezimira aktivnost, što će ujedno poslužiti i kao rezime čitavog bloka aktivnosti.

Cilj:

  1. Provjeriti da li djeca shvataju potrebu da čuvaju prirodu i da se brinu o njoj.

Procedure:

  1. Razgovor
  2. Pripovijedanje  

Potrebni materijal:

Tekst odabrane priče.

Razvoj aktivnosti: Prvi dio

Pripovijedanje priče:

Vilinska šuma (adaptacija)

Jednom davno živjele su dvije djevojčice po imenu Jelena i Ana. Jelena je bila jako dobra učenica i bila je dobrodušna; Ana je, s druge strane, bila loš đak i veoma nevaspitana.

Jelena je živjela u kući pored plave šume, njezini su roditelji bili zemljoradnici i bili su prilično siromašni. Ana je, s druge strane, živjela u velikoj kući na brdu, njezini roditelji bili su bogati i imala je sve što je poželjela. 

Iako su bile iz dva različita svijeta, njih dvije su bile jako dobre prijateljice i bile su nerazdvojne još od obdaništa. Anini prijatelji su bili protiv njihovog prijateljstva, ali nikako nisu mogli da ih rastave jer su njih dvije uporno željele da se druže.

Kao što smo već rekli, Jelena je živjela pored plave šume. Plavu šumu su tako prozvali seljaci pošto je u njoj živjelo mnoštvo plavih leptirova. Mnogi su vjerovali da su ti leptirovi zapravo vile jezerkinje koje hvataju svakoga ko se nađe u šumi kada padne mrak.

Ova legenda je nastala prije mnogo godina kada je jedna djevojčica nestala u šumi i o njoj više niko nikada nije ništa ni čuo ni saznao. Taj događaj je stvorio legendu o plavoj šumi koja se prenosila s koljena na koljeno sve do danas.

Jednog dana Ana predloži Jeleni da pođu u šumu.

_ Ne, opasno je, odgovori Jelena.

_ Zašto vjeruješ u tu priču?

_ Paaa…. jednom mi ju je ispričao moj djed.

_ To su laži, ti se zapravo bojiš da ideš u šumu, ali ne želiš to da priznaš.

_ Ne bojim se!

_ Bojiš se. Ti si kukavica!

_ Nisam kukavica. U redu, idemo u šumu, ali moraš mi obećati da ćemo se vratiti prije nego što padne mrak.

_ Važi, obećavam.

Dok su ulazile u šumu, Jelena je požalila što je pristala.  

Šta ako je legenda istinita? Neću više nikad vidjeti roditelje, pomisli Jelena.

_ Čuj, Ana, ja se vraćam kući.

_ Šta?

_ Izvini, ali idem.

_ Ma daj, već smo unutra, nećeš me valjda sada ostaviti samu.

_ Ako ja idem, ideš li i ti sa mnom?

_ U redu, idem s tobom.

Odjednom se začu glas koji reče: "Dobrodošli u moje kraljevstvo".

_ Ko je to rekao?

_ Ja nisam, reče Ana uplašeno.

_ Pogledaj!, uzviknu Jelena.

_ Ali…ali, šta je to?

Pogledale su uvis i vidjele providno biće koje je lebdjelo u vazduhu. Oko nje lepršalo je stotine plavih leptirova u ljudskom obličju koji su svjetlucali i stvarali čudesan oreol oko nje.

_ Ko si ti? – upitaše djevojčice bez daha.

_ Ja sam Etea, kraljica ove šume, sigurno me znate kao šumsku vilu. Leptirovi su Sutereji, oni su moje vile jezerkinje. Šta radite ovdje?

_ Ništa, samo smo došle da se malo poigramo, ali već smo krenule kući.

_ Da se igrate, znači? Pa dobro, mogu li vam onda predložiti jednu igru.

_ Reci nam, da čujemo.

_ Koja od vas dvije mi donese predmet koji je manje težine biće pobjednica igre i izvešću je iz šume. Ona koja izgubi, ostaće zauvijek sa mnom u šumi i pretvoriće se u predivnog plavog leptira.

_ Gospođo, ne možete nam to uraditi – zavapiše djevojčice uglas.

_ Zašto? Upale ste u moje kraljevstvo i ovo je jedini način da odete iz njega. Svi ovi leptirovi su nekad bili ljudi poput vas koji su se drznuli ući u moje kraljevstvo. Svi su izgubili u ovoj igri. Imate sat vremena. Neka svaka krene na svoju stranu i donesite mi taj predmet. Vrijeme počinje sad.

_ Ne, Ana – reče Jelena – ostani ovdje, imam rješenje.

_ Ne, ti samo želiš da me pobijediš, ali ja ću pobijediti tebe u ovom takmičenju. Ti ćeš biti ta koja će ostati u šumi – odgovori bijesno Ana.

I Ana otrča na lijevu stranu, a Jelena je zanijemila od čuđenja.

_ Kažeš da imaš rješenje? Nadam se da si u pravu, ali za sat vremena ćemo sigurno saznati.

Vrijeme je neumoljivo prolazilo i nakon sat vremena doletješe vile jezerkinje koje su nosile Anu.

_ Pa, šta si mi ti donijela? – upita vilinska kraljica.

_ Ja sam ti donijela ovo perce, lagano kao vjetar. – uzviknu Ana uzbuđeno.

_ A ti? – obrati se Jeleni.

_ Ja sam ti donijela… Evo… - i zatvorivši šaku ispruži je prema vilinskoj kraljici.

_ Ali ti mora da se šališ, tu nema ništa.

_ Naravno da ima. To je vazduh. To je moj predmet. Ne postoji ništa lakše od toga.

_ Veoma pametno! – uskliknu kraljica. Evo šta sam odlučila.

_ Ti, Ana, kako bi pobijedila, zaista si mi donijela veoma lagan predmet, ali da bi ga dobila morala si ubiti ptičicu. Ogriješila si se o prirodu. Ti si, Jelena, međutim, došla do najlakšeg predmeta, a da se nisi ogriješila o prirodu. Jelena, slobodna si da se vratiš kući.

_ Ne! Ja želim da moja prijateljica ode kući, ja ću ostati ovdje umjesto nje – odgovori Jelena.

_ Nevjerovatno, za 500 godina života nikad mi se to ranije nije desilo. Nakon ovoga, mislim da obje zaslužujete da se vratite kući. Slobodne ste.  

_ Hvala, gospođo – odgovoriše djevojčice uglas.

_  Možete se vratiti kad god želite. Naučile ste najbitniju stvar u životu: nikad se nemojte ogriješiti o prirodu.

Drugi dio

Vaspitač(ica) će djeci postavljati pitanja da sazna šta svako dijete misli o onome što se desilo u priči.

Zašto je vilinska kraljica oprostila djeci?
Zašto je vilinska kraljica rekla da ne treba da se ogriješimo o prirodu?
Jeste li ikad vidjeli drugo dijete koje se ogriješilo o prirodu? Kako? Kada?
Koji je ispravan način postupanja prema prirodi?

Treći dio

Vaspitač(ica) će rezimirati aktivnost i zaključiti blok tako što će naglasiti potrebu za ljubavlju i brizi prema prirodi i objasniti zašto su one neophodne. Vaspitač(ica) će reći djeci da je velika većina zemalja u svijetu donijela zakone kojima se štite priroda i životna sredina, kao npr. zakoni kojima se zabranjuje neselektivna sječa drveća (ako se posječe drveće, zemlja erodira i na njoj više ništa ne može da klija i raste, postaje gola stijena; smanjile bi se padavine; u rijekama i akumulacionim jezerima ne bi bilo vode; biljke bi se osušile; životinje bi umrle od žeđi. Ako se biljke osuše i životinje uginu, koristi koje djeca već znaju bi bile izgubljene).

Takođe su doneseni zakoni koji zabranjuju fabrikama da ispuštaju hemijski zagađene otpadne vode u rijeke i mora zato što mogu zagaditi vodu i ribe umiru. Takva voda ne odgovara životinjama za piće, a mi ne možemo da se kupamo u rijekama i morima.

Zabranjeno je zagađivati atmosferu, vazduh koji udišemo, gasovima koji su štetni za naše zdravlje.

Takođe je neophodno djeci napomenuti da bombe i oružje koji se koriste za vrijeme rata ne samo da ubijaju veliki broj ljudi, nego i zagađuju prirodu otrovnim gasovima. 

Djeca i svi ljudi moraju dati svoj doprinos očuvanju prirode i životne sredine.

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA

Opservirano ponašanje

Da

Ne

Napomene

Odgovorima i drugim komentarima u toku igara i aktivnosti pokazali su da su stekli znanje o potrebi vođenja brige o prirodi.

 

 

 

Djeca su u svojim aktivnostima i igrama ispoljila pozitivne emocije i osjećanja u pogledu očuvanja prirode i brige o njoj.

 

 

 

Bila im je potrebna pomoć da opišu i objasne ono što se tražilo od njih.

 

 

 

Svojim ponašanjem pokazali su da su usvojili pojam brige o prirodi.

 

 

 

U produktivnim aktivnostima (crtanje, modelovanje itd.) pokazali su osjećanje brige prema prirodi.